Bosch MP 7.0
Moderators: BokeYGTi, elektronicar, pesadinac, letnjikovac, milanovic986
-
lada-senta
- Posts: 259
- Joined: Wed May 11, 2011 4:16 pm
Re: Bosch MP 7.0
Pozdrav ljudi,vidim doslo leto i jedva ko navrati,svaka lada otisla do mora:-)
Re: Bosch MP 7.0
dokle si stigao sa dijagnostikom na tvom autu?
budalama uvek treba ustupiti "prvenstvo prolaza"
- elektronicar
- Posts: 1073
- Joined: Tue Aug 17, 2010 7:05 am
- Automobil: 2108 + 21093 +2109
- Location: Beograd
Re: Bosch MP 7.0
uh ... 
kasno se ja ukljucujem u ovu temu. Mada i stefanm i rascho imaju sasvim solidno znanje o dijagnostici, nijanse su u pitanju.
Radio sam dugo Fordovu dijagnostiku jos od blink kodova sa led diodom pa do najsavremenijih dijagnostickih uredjaja.
Mogu da kazem da me Ford odusevljavao svojim nezavisnim istrazivackim radom i koliko je meni poznato jos kod blink kodova Ford je imao funkciju samotestiranja sto u to vreme nije imao ni jedan drugi proizvodjac. Kada bi se na starim fordovima nakacila led dioda i taster onda bi se na kontaktu prvo pojavio kod prepoznavanja EEC sistema pa greske koje su se pojavile ranije a sada vise nisu prisutne, pa greske koje su jos uvek prisutne (neki senzor izgubio spoj prema kompjuteru) pa kod za intervenciju operatora da pritisne pedalu gasa do kraja i pusti tako da kompjuter istestira potenciometar klapne gasa. Posle toga sledilo je opet iscitavanje trenutnih gresaka tipa raskacen senzor ili pukla zica ili sl. a onda bi kompjuter dao kod preko led diode da se auto moze upaliti radi samodijagnostike pri dinamickom rezimu, tj. dok motor radi. Pri tome operater je morao da poznaje preduslove da motor mora biti zagrejan i sl., pa bi kompjuter u nekom momentu opet od operatera trazio da kratko pritisne pedalu gasa do kraja i pomera volan u krajnji polozaj i nazad, posle svega toga kompjuter bi u nekom trenutku samostalno intervencijom preko ler aktuatora podigao broj obrtaja na leru pa ga vratio na normalan broj obrtaja, cela samodijagnostika bi trajala nekih 10 minuta posle kojih bi (ako nema neispravnosti na sistemu) kompjuter izbacio kod da ce kompjuter motora fiksirati ugao palenja i broj obrtaja na leru kako bi operater mogao kontrolisati stroboskopom dobro podesavanje razvodnika i eventualno korekciju broja obrtaja motora na klapni gasa preko srafa koji je bajpasuje. Uh pokusao sam laicki to da opisem
Interesantno je to da je jos davnih dana Ford uveo to da je iole strucno lice moglo prikljuciti led diodu s otpornikom i parcetom zice spajati dva izvoda kako bi ocitalo neispravnosti. Vidimo da je kompjuter osim statickog citanja prekida izmedju senzora i kompjutera mogao da kontrolise i dali se motor u dinamickom rezimu odaziva na komande kompjutera aktuatorima za promene rezima. Takodje u dinamickom rezimu ispitivanja osim kontrole povratnih signala kompjuter je mogao da sam "uci" kako motor radi i da posle popravke izvrsi osnovno prilagodjavanje memorisanih parametara kako bi svakim narednim palenjem motora bio sve precizniji pri odredjivanju rezima rada motora.
Vidimo da je tu kompjuter dejstvujuci preko ler actuatora (motorica kako ga neki zovu) spustao i podizao ler gas kako bi odredio pri kojem polozaju tog actuatora motor ima najidealniji broj obrtaja za ler, pa se taj proces moze nazvati ucenje kompjutera ili kako to neki majstori mogu komentarisati kao podesavanje.
Pored Forda, mozemo primetiti da su i mnogi Japanski proizvodjaci koristili dijagnostiku sa led diodama i prevezivanje pojedinih nozica na dijagnostickom konektoru kako bi se mogla vrsiti dijagnostika ili podesavanje rezima rada motora. Tako npr Nissan je imao neku vrstu svog dijagnostickog konektora gde bi ste morali kompjuteru prespojiti dve zice kako bi ste mu rekli da kompjuter prestane sa korekcijom ugla palenja da bi ste vi uopste bili u stanju ocitati stroboskopom i korigovati osnovni ugao palenja a tek po skidanju prevezane zice kompjuter bi preuzeo ponovo ulogu da koriguje ugao palenja i tada ocitavanja stroboskopom nisu vise bila u onim opsezima kao sto je opisivano za osnovno podesavanje u literaturi.
Slicno su i kod Forda mnogi majstori vrtili razvodnik i badava gledali u stroboskop ako nisu sacekali da im kompjuter izbaci kod da ce prestati sa korekcijom kako bi majstori mogli proveriti osnovni polozaj podesenosti razvodnika.
Naravno da je kod starih sistema i Bosch imao samodijagnostiku sa led diodama ali u to vreme nisam mogao sresti niti jedan drugi sistem kao sto je ford imao da vrsi samodijagnostiku u dinamickom rezimu rada motora i da sam pokusava menjati parametre i traziti optimalene vrednosti.
Razvojem kompjuterske kontrole motora pojavio se problem sto su mali univerzalni servisi ostajali bez mogucnosti da popravljaju vozila jer nisu mogli pokupovati specijalizirane dijagnosticke aparate za svaku marku vozila pa dolazi do standardizacije na OBD konektor i pripadajuci protokol koji se vremenom menjao i usavrsavao. Veliki problem bio je pri prelasku sa OBD na OBD2 komunikaciju.
Naravno da su proizvodjaci morali da ispostuju OBD protokole ali su zadrzali i sopstvene sisteme za dijagnostiku, sopstvene protokole i test aparate. Tako npr, danas na nekom vozilu mozete univerzalnim OBD test apartatom preko nekog od standardnih protokola pristupiti i iscitati vecinu parametara iz kompjutera ali prava igranaka nastaje tek sa fabrickim test aparatima i mogucnostima za dijagnostiku u zavisnosti od protokola kojim pristupaju.
Npr. na nekim Nissanovim Primerama P12 sa Renaultovim motorima mozete univerzalnim OBD test aparatom procitati samo osnovne informacije. Ako na isto vozilo prikljucite Nissanov test aparat primeticete dodatne funkcije koje vam olaksavaju dijagnostiku, ali samo ako prikljucite Renaultov dijagnosticki test aparat dobicete maksimum maksimuma sto softver moze da pruzi za taj motor u smislu dijagnostickih funkcija koje je iz nekih razloga Renault zadrzao za svoj lanac servisa. Kao sto mozete primetiti istom kompjuteru mozete pristtupiti sa najmanje tri softverska protokola i na osnovu toga dobicete razlicite mogucnosti dijagnostike i kolicinu informacija.
Uglavnom kada majstori govore o "podesavanju" sa dijagnostickim test aparatom to se onda odnosi da operater prvo otkloni neispravnosti, resetuje kompjuter (obrise memoriju gresaka) pa zada neku od funkcija kojima pokusa da kompjuteru definise stanje kada treba da "nauci" optimizaciju rezima rada motora, tj. kompjuter pokusa da tim memorisanim vrednostima krene svaki put pri pokretanju motora kako bi lakse uspostavio najoptimalniji rad motora a ne da kompjuter svaki put oscilira zadavanjem aktuatorima od minimalnih do maksimalnih vrednosti pri trazenju optimalnih, nego da vec zna da je otprilike najoptimalneije sa upamcenim vrednostima iz onog trenutka optimizacije kada je to operator zadao. Uh, pocinjem komplikovati, zar ne ?
Kada je rec o merenju "relativne" kompresije - savremeni test aparati zadaju kompjuterima motora da pri radu motora iskljucuju jedan po jedan cilindar tako sto gase signale za otvaranje dizni i uporedjuju pad broja obrtaja motora. S obzirom da je kompjuterska tehnika uznapredovala, kompjuter motora uporedjuje te parametre i moze da "zna" da je na nekom cilindru gasenjem signala prema dizni postigao manji pad broja obrtaja motora u odnosu na ostale cilindre i na osnovu toga da je na tom cilindru razvijena manja snaga sto indirektno kompjuter tumaci kao relativno manja kompresija mada nemora da znaci. Preciznija su merenja recimo Atalovim dijagnostickim uredjajima (Actia group) koji koriste sturjna klesta prikljucena oko kabla (kleme) akumulatora pri verglanju i na osnovu stuje koju trosi elektropokretac, tj. snage potrebne za okretanje motora pri savladavanju kompresije na svakom cilindru da izmeri mnogo preciznije razliku u relativnoj kompresiji izmedju cilindara. NAravno da opet govorimo o relativnoj kompresiji jer i tu moze da utice niz drugih faktora na samo merenje.
Uh ... smorih i sam sebe, al da skratim. I stefanm i rascho su u pravu sa stanovista znanja kojim raspolazu, nije vredno rasprave. Sa kompjuterima motora mozemo komunicirati raznim protokolima i raznim softverskim alatima koji nam vise ili manje mogu pomoci da pokusamo da razumemo sta se to desava sa motorom i odakle bi problem mogao poticati.
Ni ja ne znam sve, pa mozda i ja gresim al ni to nije vredno rasprave i nadmetanja ko je u pravu a ko nije. Meni licno je drago sto jedni drugima pokusavamo pomoci u resavanju problema a u nekom trenutku neko moze brze dati odgovor a neko preciznije, vazno je da probleme resavamo na korist i zadovoljstvo svih nas.
kasno se ja ukljucujem u ovu temu. Mada i stefanm i rascho imaju sasvim solidno znanje o dijagnostici, nijanse su u pitanju.
Radio sam dugo Fordovu dijagnostiku jos od blink kodova sa led diodom pa do najsavremenijih dijagnostickih uredjaja.
Mogu da kazem da me Ford odusevljavao svojim nezavisnim istrazivackim radom i koliko je meni poznato jos kod blink kodova Ford je imao funkciju samotestiranja sto u to vreme nije imao ni jedan drugi proizvodjac. Kada bi se na starim fordovima nakacila led dioda i taster onda bi se na kontaktu prvo pojavio kod prepoznavanja EEC sistema pa greske koje su se pojavile ranije a sada vise nisu prisutne, pa greske koje su jos uvek prisutne (neki senzor izgubio spoj prema kompjuteru) pa kod za intervenciju operatora da pritisne pedalu gasa do kraja i pusti tako da kompjuter istestira potenciometar klapne gasa. Posle toga sledilo je opet iscitavanje trenutnih gresaka tipa raskacen senzor ili pukla zica ili sl. a onda bi kompjuter dao kod preko led diode da se auto moze upaliti radi samodijagnostike pri dinamickom rezimu, tj. dok motor radi. Pri tome operater je morao da poznaje preduslove da motor mora biti zagrejan i sl., pa bi kompjuter u nekom momentu opet od operatera trazio da kratko pritisne pedalu gasa do kraja i pomera volan u krajnji polozaj i nazad, posle svega toga kompjuter bi u nekom trenutku samostalno intervencijom preko ler aktuatora podigao broj obrtaja na leru pa ga vratio na normalan broj obrtaja, cela samodijagnostika bi trajala nekih 10 minuta posle kojih bi (ako nema neispravnosti na sistemu) kompjuter izbacio kod da ce kompjuter motora fiksirati ugao palenja i broj obrtaja na leru kako bi operater mogao kontrolisati stroboskopom dobro podesavanje razvodnika i eventualno korekciju broja obrtaja motora na klapni gasa preko srafa koji je bajpasuje. Uh pokusao sam laicki to da opisem
Interesantno je to da je jos davnih dana Ford uveo to da je iole strucno lice moglo prikljuciti led diodu s otpornikom i parcetom zice spajati dva izvoda kako bi ocitalo neispravnosti. Vidimo da je kompjuter osim statickog citanja prekida izmedju senzora i kompjutera mogao da kontrolise i dali se motor u dinamickom rezimu odaziva na komande kompjutera aktuatorima za promene rezima. Takodje u dinamickom rezimu ispitivanja osim kontrole povratnih signala kompjuter je mogao da sam "uci" kako motor radi i da posle popravke izvrsi osnovno prilagodjavanje memorisanih parametara kako bi svakim narednim palenjem motora bio sve precizniji pri odredjivanju rezima rada motora.
Vidimo da je tu kompjuter dejstvujuci preko ler actuatora (motorica kako ga neki zovu) spustao i podizao ler gas kako bi odredio pri kojem polozaju tog actuatora motor ima najidealniji broj obrtaja za ler, pa se taj proces moze nazvati ucenje kompjutera ili kako to neki majstori mogu komentarisati kao podesavanje.
Pored Forda, mozemo primetiti da su i mnogi Japanski proizvodjaci koristili dijagnostiku sa led diodama i prevezivanje pojedinih nozica na dijagnostickom konektoru kako bi se mogla vrsiti dijagnostika ili podesavanje rezima rada motora. Tako npr Nissan je imao neku vrstu svog dijagnostickog konektora gde bi ste morali kompjuteru prespojiti dve zice kako bi ste mu rekli da kompjuter prestane sa korekcijom ugla palenja da bi ste vi uopste bili u stanju ocitati stroboskopom i korigovati osnovni ugao palenja a tek po skidanju prevezane zice kompjuter bi preuzeo ponovo ulogu da koriguje ugao palenja i tada ocitavanja stroboskopom nisu vise bila u onim opsezima kao sto je opisivano za osnovno podesavanje u literaturi.
Slicno su i kod Forda mnogi majstori vrtili razvodnik i badava gledali u stroboskop ako nisu sacekali da im kompjuter izbaci kod da ce prestati sa korekcijom kako bi majstori mogli proveriti osnovni polozaj podesenosti razvodnika.
Naravno da je kod starih sistema i Bosch imao samodijagnostiku sa led diodama ali u to vreme nisam mogao sresti niti jedan drugi sistem kao sto je ford imao da vrsi samodijagnostiku u dinamickom rezimu rada motora i da sam pokusava menjati parametre i traziti optimalene vrednosti.
Razvojem kompjuterske kontrole motora pojavio se problem sto su mali univerzalni servisi ostajali bez mogucnosti da popravljaju vozila jer nisu mogli pokupovati specijalizirane dijagnosticke aparate za svaku marku vozila pa dolazi do standardizacije na OBD konektor i pripadajuci protokol koji se vremenom menjao i usavrsavao. Veliki problem bio je pri prelasku sa OBD na OBD2 komunikaciju.
Naravno da su proizvodjaci morali da ispostuju OBD protokole ali su zadrzali i sopstvene sisteme za dijagnostiku, sopstvene protokole i test aparate. Tako npr, danas na nekom vozilu mozete univerzalnim OBD test apartatom preko nekog od standardnih protokola pristupiti i iscitati vecinu parametara iz kompjutera ali prava igranaka nastaje tek sa fabrickim test aparatima i mogucnostima za dijagnostiku u zavisnosti od protokola kojim pristupaju.
Npr. na nekim Nissanovim Primerama P12 sa Renaultovim motorima mozete univerzalnim OBD test aparatom procitati samo osnovne informacije. Ako na isto vozilo prikljucite Nissanov test aparat primeticete dodatne funkcije koje vam olaksavaju dijagnostiku, ali samo ako prikljucite Renaultov dijagnosticki test aparat dobicete maksimum maksimuma sto softver moze da pruzi za taj motor u smislu dijagnostickih funkcija koje je iz nekih razloga Renault zadrzao za svoj lanac servisa. Kao sto mozete primetiti istom kompjuteru mozete pristtupiti sa najmanje tri softverska protokola i na osnovu toga dobicete razlicite mogucnosti dijagnostike i kolicinu informacija.
Uglavnom kada majstori govore o "podesavanju" sa dijagnostickim test aparatom to se onda odnosi da operater prvo otkloni neispravnosti, resetuje kompjuter (obrise memoriju gresaka) pa zada neku od funkcija kojima pokusa da kompjuteru definise stanje kada treba da "nauci" optimizaciju rezima rada motora, tj. kompjuter pokusa da tim memorisanim vrednostima krene svaki put pri pokretanju motora kako bi lakse uspostavio najoptimalniji rad motora a ne da kompjuter svaki put oscilira zadavanjem aktuatorima od minimalnih do maksimalnih vrednosti pri trazenju optimalnih, nego da vec zna da je otprilike najoptimalneije sa upamcenim vrednostima iz onog trenutka optimizacije kada je to operator zadao. Uh, pocinjem komplikovati, zar ne ?
Kada je rec o merenju "relativne" kompresije - savremeni test aparati zadaju kompjuterima motora da pri radu motora iskljucuju jedan po jedan cilindar tako sto gase signale za otvaranje dizni i uporedjuju pad broja obrtaja motora. S obzirom da je kompjuterska tehnika uznapredovala, kompjuter motora uporedjuje te parametre i moze da "zna" da je na nekom cilindru gasenjem signala prema dizni postigao manji pad broja obrtaja motora u odnosu na ostale cilindre i na osnovu toga da je na tom cilindru razvijena manja snaga sto indirektno kompjuter tumaci kao relativno manja kompresija mada nemora da znaci. Preciznija su merenja recimo Atalovim dijagnostickim uredjajima (Actia group) koji koriste sturjna klesta prikljucena oko kabla (kleme) akumulatora pri verglanju i na osnovu stuje koju trosi elektropokretac, tj. snage potrebne za okretanje motora pri savladavanju kompresije na svakom cilindru da izmeri mnogo preciznije razliku u relativnoj kompresiji izmedju cilindara. NAravno da opet govorimo o relativnoj kompresiji jer i tu moze da utice niz drugih faktora na samo merenje.
Uh ... smorih i sam sebe, al da skratim. I stefanm i rascho su u pravu sa stanovista znanja kojim raspolazu, nije vredno rasprave. Sa kompjuterima motora mozemo komunicirati raznim protokolima i raznim softverskim alatima koji nam vise ili manje mogu pomoci da pokusamo da razumemo sta se to desava sa motorom i odakle bi problem mogao poticati.
Ni ja ne znam sve, pa mozda i ja gresim al ni to nije vredno rasprave i nadmetanja ko je u pravu a ko nije. Meni licno je drago sto jedni drugima pokusavamo pomoci u resavanju problema a u nekom trenutku neko moze brze dati odgovor a neko preciznije, vazno je da probleme resavamo na korist i zadovoljstvo svih nas.
Re: Bosch MP 7.0
drugari evo mene ponovo...bio sam u servisu u ddm iz ns da mi ocitaju gresku i u pitanju je lambda sonda.ustvari tu gresku pokazuje, mada sam ja menjao lambdu jer sam sumnjao na nju, stavio novu pre dva meseca.oni su probali sa njihovom i isto.kazu da je do instalacije problem ili do kompjutera.rekli su mi da nadjem nekog ko ima isti takav kompjuter pa da samo zamene da ustanove dali je stvarno ecu "crkao" ili je u pitanju neka zica prekinuta...ovom prilikom bi zamolio ako ima neko sa foruma da je iz ns ili okoline da ima ladu sa 8v i istim kompjuterom da odemo do servisa.rekli su mi da im je pola sata sasvim dovoljno da zamene i da provere.ne bi da kupujem kompjuter bezveze a i ne znam gde ima da se kupi takav a i sigurno nije jeftin...
Samara 4ever
-
lada-senta
- Posts: 259
- Joined: Wed May 11, 2011 4:16 pm
Re: Bosch MP 7.0
Ehh,ako neko navrati,imao bi pitanja.
Evo pocetak. Proslog vikenda sam bio na putu,i desilo mi se da prilikom obilazenja nije hteo da motor smanji obrtaje,kad sam smanjio gas. Ali posto sam kao neki refleks nogom odozdo digao papucu gasa,motor se smirio. Ja sam odma mislio da je mozda sajla za gas otisao,pa sam odma kupio novu,ali zbog praznika smo tek danas hteli da montiramo. Ali kako se ispostavilo,sajla je perfektna,medutim,ipak smo stavili novu,ako smo vec rastavili. Ali potom kad smo probali auto,opet se javjalo da nakon veceg gasa se nije odma smanjio broj obrtaja. E onda sam priklucio diagnostiku,i ispisalo mi dve greske. Prva je smetnja u elektricnom sistemu ako se dobro secam nekog ventila,za paru goriva kod motora.... Druga greska je smetnja kod senzora-pokazivaca polozaja bregaste osovine...... Posto sam primetio,da je u poslednje vreme porasla potrosnja,to jako lako moze da bude u vezi sa ovim. Naravno,odma smo proverili sa diagnostikom ugao predpaljenja i lambda sonde,ali tamo kaze da je sve u redu.
Jel neko imao problem sa ovim senzorom,ili bar zna gde se tacno nalazi? Mi smo gledali,i mislimo da je sa strane alternatora,ispod linije dihtunga glave motora,jedna crna plastika...ali mozda nije. Mislim da je u nekom drugom topiku altanjanin pisao o problemu sa senzorom pokazivaca polozaja radilice....pa odatle znam gde je taj senzor,ali mislim da to nije isti kao ja trazim.
Evo pocetak. Proslog vikenda sam bio na putu,i desilo mi se da prilikom obilazenja nije hteo da motor smanji obrtaje,kad sam smanjio gas. Ali posto sam kao neki refleks nogom odozdo digao papucu gasa,motor se smirio. Ja sam odma mislio da je mozda sajla za gas otisao,pa sam odma kupio novu,ali zbog praznika smo tek danas hteli da montiramo. Ali kako se ispostavilo,sajla je perfektna,medutim,ipak smo stavili novu,ako smo vec rastavili. Ali potom kad smo probali auto,opet se javjalo da nakon veceg gasa se nije odma smanjio broj obrtaja. E onda sam priklucio diagnostiku,i ispisalo mi dve greske. Prva je smetnja u elektricnom sistemu ako se dobro secam nekog ventila,za paru goriva kod motora.... Druga greska je smetnja kod senzora-pokazivaca polozaja bregaste osovine...... Posto sam primetio,da je u poslednje vreme porasla potrosnja,to jako lako moze da bude u vezi sa ovim. Naravno,odma smo proverili sa diagnostikom ugao predpaljenja i lambda sonde,ali tamo kaze da je sve u redu.
Jel neko imao problem sa ovim senzorom,ili bar zna gde se tacno nalazi? Mi smo gledali,i mislimo da je sa strane alternatora,ispod linije dihtunga glave motora,jedna crna plastika...ali mozda nije. Mislim da je u nekom drugom topiku altanjanin pisao o problemu sa senzorom pokazivaca polozaja radilice....pa odatle znam gde je taj senzor,ali mislim da to nije isti kao ja trazim.
- bruyoni
- Posts: 3571
- Joined: Wed Mar 14, 2007 5:54 pm
- Automobil: Lada 112 1.5 16v
- Location: NS
- Contact:
Re: Bosch MP 7.0
senzor bregaste ti je sa leve strane motora bliže hladnjaku kad gledaš ispod dignute haube. Skida položaj bregaste sa usisne bregaste (ona bliža hladnjaku) malo je zatisnut ali se lako menja drže ga dva šrafa. Kad skineš plastični poklopac manje više bi trebalo lako da ga ugledaš samo se malo sagni jer je malo zatisnut ispod.
Ventil benzinskih para tj EVAP ti je kad digneš haubu sa leve strane ili na onom crnom cilindru (evap kanisteru) ili na zaštitnom plastičnom poklopcu motora skroz levo, prepoznaćeš ga odma crni kvadar u njega idu dva creva i električna instalacija.
Ventil benzinskih para tj EVAP ti je kad digneš haubu sa leve strane ili na onom crnom cilindru (evap kanisteru) ili na zaštitnom plastičnom poklopcu motora skroz levo, prepoznaćeš ga odma crni kvadar u njega idu dva creva i električna instalacija.
-
lada-senta
- Posts: 259
- Joined: Wed May 11, 2011 4:16 pm
Re: Bosch MP 7.0
Hvala,sad samo ne znam dali da ih odma menjam,ili moze biti neki kvar u instalaciji.....u svakom slucaju cu pogledati,koliko kostaju senzori.
-
lada-senta
- Posts: 259
- Joined: Wed May 11, 2011 4:16 pm
Re: Bosch MP 7.0
Evo malo dodatka za pouku onima koji budu pocitali.Naime juce sam pricao sa vise njih,koji se bave tu autodiagnostikom,dali je to po njima ozbiljan kvar? Svako je rekao da je po njemu verovatno oxidacija na nekom kontaktu.... Tako da sam danas ujutro relativno mirno krenuo na put.Nije bilo nikakvih znakova,da nesto ozbiljno ne stima kod motora. Medutim,u povratku,oko 20 km od kuce je izbacio "cek engine". Odma sam stao da proverim motor,ali nista vanredno nisam primetio,mozda malo vece obrtaje od obicnog,kao da je porastao ler gas.Odlucio sam da nastavim put kuci,naravno sto je moglo,najvise stedeci motor,znaci moguce najmanje ortaje sam koristio,i vozio negde oko 60 u 4-5 brzinu. Usput sam kao cuo neki glas,kao kuckanje ventila,ili mi se samo cinilo,jer nisam stao,gledao sam da stignem kuci. I bas sam se dokotrljao do kapije,motor se ugasio,i nemoze da se upali. Ali ima i to dobru stranu,jer mnogi ne znaju sta ih ceka u narednoj godini,ja vec znam,popravka kola:-) Sretnija vam nova godina:-)
Re: Bosch MP 7.0
srecna i tebi nova 2013 godina i sve najbolje i da nista nije strasno sa tvojom ladom daj boze da je neki mizerni kvar.
Re: Bosch MP 7.0
sad sam pogledao da imas ladu 112 1.5 16v.dobro je da je dosla do kuce i da te nije ostavila u putu.Nemogu da dam neko misljenje ili pretpostavku sta moze biti jer jos nisam jos vlasnik 112 pa nepoznajem auto njene mane i vrline ali ako kazes da si cuo neki drugaciji zvuk motora da nije mozda neki ventil zeznuo stvar ili modul poaljenja da je otisao ili neka svecica nebaca varnicu.u svakom slucaju javi sta je bilo kako bi svi postojeci i buduci vlasnici znali sta moze biti.
- draganjakov
- Posts: 223
- Joined: Mon Apr 21, 2008 9:10 pm
- Location: Beograd
Re: Bosch MP 7.0
To sto mu se ugasi nema veze sto dize ler gas
prvo treba da ocisti klapnu gasa pa da izvrsi adaptaciju iste da bi step motor mogao da ga iskontrolise
zbog senzora bregaste ne moze da se ugasi samo ne moze da ga upali
moze da se ugasi zbog senzora radilice saceka pola sata ako ga upali senzor radilice je 90%
ja sam vozio auto sa neispravnim senzorom bregaste jedno godinu dana
prvo treba da ocisti klapnu gasa pa da izvrsi adaptaciju iste da bi step motor mogao da ga iskontrolise
zbog senzora bregaste ne moze da se ugasi samo ne moze da ga upali
moze da se ugasi zbog senzora radilice saceka pola sata ako ga upali senzor radilice je 90%
ja sam vozio auto sa neispravnim senzorom bregaste jedno godinu dana
lada je zakon
- bruyoni
- Posts: 3571
- Joined: Wed Mar 14, 2007 5:54 pm
- Automobil: Lada 112 1.5 16v
- Location: NS
- Contact:
Re: Bosch MP 7.0
Preko senzora položaja bregaste, imeđu ostalog, se određuje potrebno pomeranje ugla paljenja nebi li se izbegla pojava detonacija.
Tako da te ne čudi što si čuo da zvone ventili.
Ali kod dijagnostike treba pripaziti MP 7 je identičan Opel sistemu i sa njim deli kodove grešaka koji se baš i ne poklapaju sa standardom pa neke dijagnostike mogu zameniti neke senzore. Npr meni je jedan dijagnostički program prijavljivao grešku senzora radilice dok bi se kačio po OBD standardu dok kad bi ga prevario da se kači na opel onda bi prijavio grešku senzora bregaste. Drugi program je odmah prijavljivao tačnu grešku tj kvar senzora bregaste. Tako da eto i na to treba paziti
Tako da te ne čudi što si čuo da zvone ventili.
Ali kod dijagnostike treba pripaziti MP 7 je identičan Opel sistemu i sa njim deli kodove grešaka koji se baš i ne poklapaju sa standardom pa neke dijagnostike mogu zameniti neke senzore. Npr meni je jedan dijagnostički program prijavljivao grešku senzora radilice dok bi se kačio po OBD standardu dok kad bi ga prevario da se kači na opel onda bi prijavio grešku senzora bregaste. Drugi program je odmah prijavljivao tačnu grešku tj kvar senzora bregaste. Tako da eto i na to treba paziti
Re: Bosch MP 7.0
neznam kolike su cene senzora bregaste i senzora radilice ali u svakom slucaju ako nije skupo to bi trebalo da se ima u rezervi da stoji u gepeku,pa kad se tako nesto desi da se izvrisi zamena senzora ako nece da upali,zamenis jedan pa ako neupali zamenis drugi senzor ako upali onda je neki od dva senzora.ovako bi je uradio kad bi se meni desilo nadam se da necete zameriti na ovom komentaru.imao sam slicnog iskustva sa samarom letos kad sam krenuo na put odjednom je pocela da trza i u toku voznje na ibarskoj magistrali se ugasila,stao sam bezbedno pored puta i verglao ona nece da upali imao sqm punu bocu plina znaci ima goriva,u pitanju je struja.Prvo sam pogledao svecice da nije neka stradala pa sam primetio da jedna slabo baca varnicu.Gledao sam instalaciju osigurace i sve je bilo okej,zatim sam zamenio komutator stavio drugi ma nece da upali znqci nije do komutatora onda otvorim razvodnu kapu i pogledam razvodnu ruku ona se sva ispostila i polako pocela da se kruni,kako i nebi kada je bila fabricka ruka stara 21god.Zamenim ruku vratim kapu na svoje mesto zaverglam i ona upali kao mina ja sav hepi spakujem alat operem ruke i nastavim put dalje bez problema.U gepeku uvek drzi rezervne kablove svecice razvodnu kapu ruku 2 komutatora bosh telefunker tegler punjenja blombinu klinasti kais altenatora pa cak i ceo remontovan altenator za svaki slucaj da me nezaboli glava.Menjao sam deo po deo dok nisam otklonio kvar.Normalno alat imam kompletan od svih potrbnih kljuceva safcigera kljesta gedora unimera koje kakvih safova znaci torba sa sve alatom je teska nekih 20 kg.
-
Boki78
Re: Bosch MP 7.0
Pazi slazem se sa tobom, i upravo sebi laganim tempom sastavljam komplet alata za u kola. Samo ovo je problemticno kada se kaze nekome sa strane, tj. nekom ko nije ladas u dusi. Odma pocne da te gleda kao mazohistuu
Inace samarin alternator je jako nepouzdana sprava, i koliko god ga covek remontovao uvek ume da zezne stvar. Skoro sam od dva sastavio jedan, pri tome sam stavio oba nova SKF lezaja, novu remenicu, kolektor sam nosio na obradu, i nakon montaze je napon konstantno drzao 14.5V-14.6V. E sad je vec pao na 14.2V-14.3V, a ne znam da li je presao nesto mnogo vise od 1000km.
Inace ove godine mi je alternator uz druk lager i peti cilindar mozak mrdnuo. Mozda nije lose naci neki kulturniji koji pasuje na donji nosac, a za onaj iznad nesto ubudziti, napraviti/zavariti. Mada, koliko sam video po netu ima nekih Bosch altenatora pravljenih u Kini po ne toliko otrovnim cenama.
Inace samarin alternator je jako nepouzdana sprava, i koliko god ga covek remontovao uvek ume da zezne stvar. Skoro sam od dva sastavio jedan, pri tome sam stavio oba nova SKF lezaja, novu remenicu, kolektor sam nosio na obradu, i nakon montaze je napon konstantno drzao 14.5V-14.6V. E sad je vec pao na 14.2V-14.3V, a ne znam da li je presao nesto mnogo vise od 1000km.
Inace ove godine mi je alternator uz druk lager i peti cilindar mozak mrdnuo. Mozda nije lose naci neki kulturniji koji pasuje na donji nosac, a za onaj iznad nesto ubudziti, napraviti/zavariti. Mada, koliko sam video po netu ima nekih Bosch altenatora pravljenih u Kini po ne toliko otrovnim cenama.
-
lada-senta
- Posts: 259
- Joined: Wed May 11, 2011 4:16 pm
Re: Bosch MP 7.0
Pa,zasad mogu da dodam sledece:
Bruyoni dobro kaze,ima kad diagnosticki aparati zamene kodove,i znam i to da je ovaj motor sa 16 ventila dosta slican opelovom sistemu.Ali ja nemam te kinejske diagnostika,koje su kao drzac sapuna,i ima pola metra kabla za prikjucivanje...Nego sam jos na pocetku kupio ,normalan program,za nkega poseban laptop. Ako nekome znaci nesto,program je MoDiag-to je originalno bas nemacki program,doduse ja imam takozvanu hekovanu verziju,gde su ubacili i drugi jezik.A zbog toga,sto su nemci napravili taj program,mislim da ne bi trebalo da menja kodove...mada se nikada ne zna.
Sto se tice samog kvara,juce sam uzeo nov senzor,hteo sam da zamenim....ali mislim da je u motoru doslo do veceg kvara,jer motor nisam ja ugasio,nego se ugusio-na neki slican nacin kao da naprimer ubacim a 4. kod semafora,pa nema dosta snage. Ali kad sam probao posle da dam kontakt,ne radi bas nista. Naravno dozvoljavam mogucnost,da sam kompjuter stiti motor,zato ne daje da se upali-ne bude tako. To mi je cudno,da kako sam ranije i napisao tu,proverili smo ugao predpaljenja,i sve je bilo u redu,zato sam smeo da krenem.....
Juce sam gledao na interenetu,i nasao sam neki uredaj,koji se ugraduje u lade,pise bas namenjen za njih. Ugraduje se na mesto fabrickog sata. Kao osnovne funkcije kontrolise sve parametre motora,od temperature vode,do temperature i pritiska ulja u motoru,punjenje alternatora i jos gomilu sitnice,kao preden put,potrosnja,moze se podesiti da nam javi kad je vreme za zamenu ulja,ili filtera itd..i jos valjda moze da cita i kodove greske i moze preko njega i da se brisu isti.....samo tip trazi 100 Evra za ovo. JEl neko video uzivo takav uredaj??
I jos toliko,Boki 78 ja sam pre ove lade vise od 10 godina vozio dve samare ,i ne pamtim da sam ikada imao neki problem sa alternatorom.....cak mozda imam jos jedan negde u garazi,ako nisam dao drugu. Ako ga nadjem poklanjam,meni iovako ne treba:-)
Bruyoni dobro kaze,ima kad diagnosticki aparati zamene kodove,i znam i to da je ovaj motor sa 16 ventila dosta slican opelovom sistemu.Ali ja nemam te kinejske diagnostika,koje su kao drzac sapuna,i ima pola metra kabla za prikjucivanje...Nego sam jos na pocetku kupio ,normalan program,za nkega poseban laptop. Ako nekome znaci nesto,program je MoDiag-to je originalno bas nemacki program,doduse ja imam takozvanu hekovanu verziju,gde su ubacili i drugi jezik.A zbog toga,sto su nemci napravili taj program,mislim da ne bi trebalo da menja kodove...mada se nikada ne zna.
Sto se tice samog kvara,juce sam uzeo nov senzor,hteo sam da zamenim....ali mislim da je u motoru doslo do veceg kvara,jer motor nisam ja ugasio,nego se ugusio-na neki slican nacin kao da naprimer ubacim a 4. kod semafora,pa nema dosta snage. Ali kad sam probao posle da dam kontakt,ne radi bas nista. Naravno dozvoljavam mogucnost,da sam kompjuter stiti motor,zato ne daje da se upali-ne bude tako. To mi je cudno,da kako sam ranije i napisao tu,proverili smo ugao predpaljenja,i sve je bilo u redu,zato sam smeo da krenem.....
Juce sam gledao na interenetu,i nasao sam neki uredaj,koji se ugraduje u lade,pise bas namenjen za njih. Ugraduje se na mesto fabrickog sata. Kao osnovne funkcije kontrolise sve parametre motora,od temperature vode,do temperature i pritiska ulja u motoru,punjenje alternatora i jos gomilu sitnice,kao preden put,potrosnja,moze se podesiti da nam javi kad je vreme za zamenu ulja,ili filtera itd..i jos valjda moze da cita i kodove greske i moze preko njega i da se brisu isti.....samo tip trazi 100 Evra za ovo. JEl neko video uzivo takav uredaj??
I jos toliko,Boki 78 ja sam pre ove lade vise od 10 godina vozio dve samare ,i ne pamtim da sam ikada imao neki problem sa alternatorom.....cak mozda imam jos jedan negde u garazi,ako nisam dao drugu. Ako ga nadjem poklanjam,meni iovako ne treba:-)