nemanjaelite wrote:od jednostranog usmeraca sa filtarskim kondezatorom, talasnost se povecava pa se jednosmerni napon u pojedinim trenucima znatno razlikuje od svoje srednje vrednosti.
Zapravo tim kondenzatorom se talasnost smanjuje i to na meru koja je u praksi zanemarljiva Zasto, pa zato sto taj kondenzator unosi povecu vremensku konstantu te uspori sistem, smanji B ili kako to vec zelis da posmatras
Zuti signal na slici ti je ac ulaz a zeleni poluispravljeni "kondenzatorom opeglani" izlaz
Smanjenjem otpornosti potrosaca povecava se struja kroz njega. Kondezator se vise isprazni izmedju dva punjenja i srednja vrednost dobijenog jednosmernog napona postaje osetno niza od amplitude naizmenicnog. Talasnost se povecava pa se DC napon raylikuje osetno od svoje srrednje vrednosti. Kapacitivnst kondezatora se odredjuje tako da napona na njemu tokom praznjenja malo opadne. U praksi se obicno uzima da vremenska konstanta praznjenja RC bude bar 5 puta veca od vremena praznjenja, tj. RC>5*T. Kapacitivnost se dobija iz nejednacine C>5*T/R. Ako se na usmerac prikljucuje elektronski stabilizator napona, tada se moze dozvoliti i jos veca talasnost usmerenog napona i manja kapacitivnost kondezatora.U nekim slucajevima se uzima da RC>10*T, a u nekim jos vise, zavisno od toga koliko treba da napon bude ravnomeran. Struja punjenja kondezatora tece samo u kratkim vremenskim intervalima. Ovakva struja ima znatno vecu efektivnu vrednost od srednjedok je kod sinusne struje efektivan vrednost veca od srednje 1,11 puta. Sto je vreme proticanja struje krace, to se vise razlikuje efektivan od srednje. Utvrdjivanje tacne vrednosti struje kroz diodu je vazno zbog hladjenja same diode jer od efektivne vrednosti struje zavisi njeno zagrevanje, pa je stoga nosac dioda od aluminijuma, kao hladnjak. Umesto vremena proticanja nekada je pogodnije uzimati ugao proticanja struje. Periodi naizmenicne struje odgovara ugao od 360 stepeni. Ako struja tece u jednom delu periode, tada to odgovara nekom uglu, koji je manji od 360. Posto je rec o poluperiodi, i ako je ugao proticanja mnogo manji od 180 stepeni, struja tece u impulsima i tada je njena maksimalna vrednost ogranicena i odnosi se na maksimalnu ponavljajucu struju. Na primer, (prost primer), verovatno ti je poznata skolska dioda 1N4004, gde je maksimalna ponavljajuca struja 10A, ali da je ugao proticanja manji od 40 stepeni, i da je njena srednja vrednost manja od 1A.
Odakle se sada pojavilo smanjenje otpornosti potrosaca? Pricamo o normalnom ustaljenom radnom rezimu auta gde imas nekoliko ukljucenih ptrosaca, el paljenje, farove radio npr. Prelazni rezimi i sl nemaju znacaja u celoj prici sem unosenja bespotrebne komplikacije. Nikakvog smanjenja otpornosti od znacaja tu nema. Odatle pa na dalje cela prica nema nekog smisla
Kod naizmenicne velicine efektivna vrednost je uvek veca od srednje jer je srednja po prirodi stvari nula. Prica o efektivnoj vrednosti jednosmerne velicine nema nikakvog znacaja bez obzira na talasanje te velicine u plus ili minus opsegu i kod njih se uvek posmatra srednja. To da je efektivna vrednost veca je samo po sebi logicno jer je efekticna koren zbira kvadrata srednje vrednosti i kvadrata naizmenicne komponente, ali to samo po sebi nicemu ne sluzi...
U realnom rezimu, potrosaci su prekidacima odvojeni od izvora napajanja, ako smem tako da se izrazim, ukoliko nema potrosaca ukljucenih, osim alnasera koji pokrene motor, i posle se odspoji, tada je izraz smanjanje otpornosti potrosaca uskladu sa pricom. Naravno, svaki potrosac ima svoju otpornost, pa kako se postepeno ukljucuju jedan za drugim, otpornost prirodno raste ili opada sa iskljucivanjem potrosaca. No, dobro nismo istih misljenja, pa stoga ne zelim vise da diskutujem, kako ne biste mislili da tezim egzibicionizmu. Ovde ima iskusnih ljudi koji imaju empirijsko znanje, sto smatram korektno. Pa je sve uredno. Dakle, nije lepo zamarati ljude mojim postovima o elektronici, jer ovaj deo foruma pripada auto elektronici, a ne diskretnoj (naucnoj). Pokusao sam biti koncizan, nisam ima namere nikoga da uvredim, i nadam se da nisam, neka mi oprosti neko ako sam ne namerno uradio. Od skora sam clan, i verno pratim sve sto napisete, i slabo komentarisem, upravo zato sto mi je u prirodi da gnjavim. Oprostite mi....
nemanjaelite wrote:U realnom rezimu, potrosaci su prekidacima odvojeni od izvora napajanja, ako smem tako da se izrazim, ukoliko nema potrosaca ukljucenih, osim alnasera koji pokrene motor, i posle se odspoji, tada je izraz smanjanje otpornosti potrosaca uskladu sa pricom.
Pa napon meris nakon sto se ukljuci auto. Daklem kola rade, anlaser ne radi i ta prica o promeni otpora nije od znacaja jer se promena zavrsila pre merenja.
Nego da mi sad ne bi poceli da mlatimo sa racunanjem eff i srednje i mlatili integralima do zore deder reci ti meni jel onaj tvoj rodjak sto radi karburatore hoce da iste razbusi za plin? Ako hoce po kojoj ceni?